Najčešće mjere zaštite od poznih proljećnih mrazeva su zadimljavanje i zaštita pomoću vještačke kiše. Primijenjeno blagovremeno, uz obezbjeđenje gustih dimnih zavjesa, dimljenje povećava temperaturu za 0,5 do 1,5 stepeni Celzijusa, što je u izvjesnim slučajevima dovoljno za ostvarenje zaštite cvjetova voćaka od mraza, upozoravaju agronomi.
Zadimljavanje je najčešći vid zaštite jer je i najjednostavniji. Mogu se paliti bilo kakve prirodne materije koje su vlažne i daju gust dim.
Zaštita voćaka od mraza vještačkom kišom zasniva se na pretvaranju vode u čvrsto agregatno stanje pri čemu se oslobađa toplota koja može biti znatna i značajna za zaštitu cvjetova od mraza.
Prskanje voćaka se obavlja vodom, u vidu što finije izmaglice, i to u kritičnom vremenu, neposredno ispod nula stepeni, pa do prestanka kritične temperature (ne smije se prekinuti), da bi se svi organi zaštitili od izmrzavanja.
Usljed niske temperature voda se na svim organima voćaka koje kvasi brzo smrzava, formirajući po površini zaštitnu skramicu leda, dok unutrašnje tkivo usljed oslobođene toplote pri tome nije ugroženo hladnoćom, jer se u njemu ne dešava smrzavanje. U svijetu se proizvode i mašine koje toplim vazduhom podižu temperaturu u zasadu, ili biološki preparati kojima se voćke tretiraju tokom vegetacije ili nekoliko dana prije pojave mraza. Ovi preparati su na bazi bakterija i minerala koji svojim specifičnim mehanizmom djelovanja utiču na biljku da stvara amino kisjeline i proteine koji utiču na otpornost biljke kako na niske tako i na visoke temperature. A.D.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
